Pitanja i odgovori

Legalizacija

Koji su dokazi da je zgrada legalna (zakonita)?

Činjenica da je objekt komasacijom ili nekim drugim postupkom upisan u katastar i gruntovnicu ne znači da je objekt zakonit. Mnogo je objekata koji su upisani u katastar i gruntovnicu te spojeni na komunalnu infrastrukturu, a da ne ispunjavaju uvjete zakonitosti jer su građeni bez odgovarajuće dozvole ili nisu usklađeni sa parametrima dozvole.

Zakon o gradnji (NN 153/2013)
Članak 136. (Pravne posljedice uporabne dozvole):

(1) Izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda UPORABNA DOZVOLA.

Članak 174.

Za građevine upisane u zemljišnu knjigu do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i za građevine za koje je katastarski ured nadležnom sudu do tog dana poslao dokumente propisane posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu nadležni sud, na zahtjev vlasnika građevine, u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priložen akt za uporabu građevine koja je upisana u zemljišnoj knjizi, odnosno koja se u istu upisuje, uz navođenje naziva i oznake tog akta, odnosno uz navođenje oznake potvrde nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu.

Vlasnik građevine uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže odgovarajući akt za uporabu građevine, odnosno potvrdu nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu.

Stavljanjem zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka nadležni sud istodobno po službenoj dužnosti briše zabilježbu iz zemljišne knjige da građevinska i/ili uporabna dozvola nije priložena, ako takva zabilježba postoji.

Članak 175.

(1) Akt za uporabu građevine u smislu članka 174. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona je svaki akt za uporabu građevine, akt kojim je građevina ozakonjena te akt, odnosno dokumenti kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom, izdan, odnosno pribavljen na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Akti za uporabu građevine su uporabna dozvola, potvrda upravnog tijela da mu je dostavljeno završno izvješće nadzornog inženjera, uvjerenje za uporabu, pravomoćna građevinska dozvola, odnosno drugi odgovarajući akt izdan do 19. lipnja 1991. s potvrdom građevinske inspekcije da nije u tijeku postupak građevinske inspekcije i dozvola za upotrebu.

(3) Akti za ozakonjenje su rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja.

(4) Akti kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom su uvjerenje katastarskog ureda, odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968. i uvjerenje upravnog tijela da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968.

(5) Dokumenti kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom su dokumenti iz članka 332. stavaka 1., 2. i 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.).

(6) Akti i dokumenti iz stavka 1. ovoga članka smatraju se uporabnom dozvolom u smislu ovoga Zakona.

Kako dokazati da je kuća građena prije 1968. godine?

Prema zakonu o gradnji (NN 153/13), članak 184.

Građevina izgrađena do 15. veljače 1968.

(1) Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole.

(2) Vrijeme izgradnje građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se uporabnom dozvolom za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. koju po zahtjevu stranke izdaje tijelo graditeljstva.

(3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže:

1. kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena i

2. dokaze kojima raspolaže da je građevina izgrađena do 15. veljače 1968.

(4) Tijelo graditeljstva vrijeme izgradnje građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje uvidom u Državnu snimku iz zraka učinjenu prije 15. veljače 1968. ili drugu odgovarajuću službenu kartografsku podlogu Državne geodetske uprave te po potrebi izvođenjem drugih dokaza.

 

Zgrada je građena 70-80-ih godina i upisana je u katastar, da li je legalna?

Činjenica da je objekt komasacijom ili nekim drugim procesom upisan u katastar i gruntovnicu ne znači da je objekt zakonit. Mnogo je objekata koji su upisani u katastar i gruntovnicu te spojeni na komunalnu infrastrukturu, a da ne ispunjavaju uvjete zakonitosti jer su građeni bez odgovarajuće dozvole ili nisu usklađeni sa parametrima dozvole.

Uporabna dozvola je konačan akt koji nedvojbeno potvrđuje legalnost objekta. Ipak kako većina objekata u Hrvatskoj tu dozvolu još uvijek nema tada je bitno da postoji odgovarajući akt za građenje (Građevinska dozvola, Potvrda glavnog projekta, Rješenje o uvjetima građenja itd.), te da je objekt izgrađen i korišten u skladu sa tim aktom. Važno je pri tome naglasiti da posjedovanje dozvole za građenje i usklađenost sa istom nije uvjet za legalnost za objekte izgrađene prije 18.2.1968.

Objekti izgrađeni prije 15. veljače 1968. podliježu Zakonu o Općoj legalizaciji i kao takvi smatraju se zakoniti te da posjeduju uporabnu dozvolu.

Objekti izgrađeni na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se dozvoljava građenje izdanog prije 19. lipnja 1991., tretiraju se kao da imaju Uporabnu dozvolu. Drugim riječima njihova dozvola za građenje ima status Uporabne dozvole

Za sve objekte izgrađene na temelju dozvola za građenje izdanih između 20. lipnja 1991. i 01. listopada. 2007. nadležno upravno tijelo na zahtjev investitora odnosno vlasnika građevine izdaje Uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene.

Za konkretan slučaj nadležan je ured državne uprave za graditeljstvo. Nanajbliži ured potražite na stranici
http://www.arhitekti-hka.hr/hr/korisni-linkovi/uredi-drzavne-uprave/ispostave-ureda/

Koji su uvjeti za mogućnost legalizacije zgrade?

  • da je zgrada vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), ili je do 21. lipnja 2011. evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi.
  • da su zgradi izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi do 21. lipnja 2011. (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže,
  • da se ne nalazi u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park-šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine,
  • da se ne nalazi na planiranom ili istraženom koridoru i površini prometnih, energetskih, komunikacijskih i vodnih građevina,
  • da se ne nalazi na površini javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija,
  • da se ne nalazi na izdvojenom građevinskom području izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja
  • da se ne nalazi na području posebne zaštite voda – zoni sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju,
  • da se ne nalazi na eksploatacijskom polju mineralne sirovine,
  • da se ne nalazi unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske,
  • da se ne nalazi na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO-a,
  • da se ne nalazi na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru,
  • da na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade, na pročelju koje se nalazi na međi nema otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu,
  • da nije izgrađena kao sklop trajno povezan s tlom (kamp-kućica, kontejner i sl.), odnosno na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.).

Više informacija potražite u članku LEGALIZACIJA: uvjeti i postupak legalizacije

Detaljnije o legalizaciji: ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

Koji se troškovi pojavljuju u procesu legalizcije bespravno sagrađenih objekata?

U postupku legalizacije pojavljuju se troškovi za:

1. Geodetski snimak ako zgrada nije evidentirana u katastru
2. Arhitektonski snimak izvedenog stanja odnosno snimak izvedenog stanja
3. Dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti za zahtjevnu zgradu
4. Komunalni doprinos – može se plaćati sa odgodom i u ratama
5. Vodni doprinos – može se plaćati sa odgodom i u ratama
6. Naknada za ozakonjenje- može se plaćati u ratama

 

Kroz sljedeći obrazac naručite besplatnu procjenu svih troškova legalizacije:

 

Ime i prezime (obavezno)

Email (obavezno)

Namjena zgrade (stambena, poljoprivredna, poslovna...)

Mjesto građevine

Adresa građevine

Broj katastarske čestice

Katastarska općina

Godina građenja

Bruto površina prizemlja

Bruto površina podruma

Bruto površina potkrovlja

Bruto površina kata

Broj katova u punoj visini (između prizemlja i potkrovlja)

Please leave this field empty.

Prepišite kontrolni broj: captcha

Građenje

Dali mi je potrebna dozvola za izgradnju dvorišne zgrade na mjestu gdje je ruševna građevina istih dimenzija?

U ovom slučaju radi se o rekonstrukciji postojeće zgrade i dozvola je potrebna.
Potrebno je izraditi glavni projekt na osnovu kojeg se ishodi građevinska dozvola.
Za pojedine slučajeve jednostavnih građevina vrijedi Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima. Važno je napomenuti da se u svim slučajevima mora poštovati prostorni plan.

Koji su koraci u izgradnji ili rekonstrukciji stambenog objekta?

Ukratko, koraci od ideje do useljenja za stambenu zgradu su sljedeći:

1. Provjera prava građenja, vlasništvo parcele: katastar, gruntovnica
2. Lokacijska informacija – Provjera uvjeta iz prostornog plana: ured državne uprave
3. Glavni projekt: projektant
4. Geodetski projekt: ovlašteni geodet
5. Izdavanje Građevinske dozvole
6. Plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa
7. Građenje
8. Nakon završetka gradnje, Završno izvješće nadzornog inženjera: projektant
9. Tehnički pregled
10. Energetski certifikat: ovlašteni certifikator
11. Izdavanje uporabne dozvole
12. Upis građevine u katastar i gruntovnicu: geodet

 

Želim podijeliti građevinsku parcelu na više manjih, što mi je potrebno?

Prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/2013):

Uvjeti parcelacije

Članak 160.

(1) Parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s:

  1. lokacijskom dozvolom
  2. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice
  3. građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina
  4. urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice, odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000
  5. prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i generalnim urbanističkim planom u svrhu određivanja zemljišta koje je vlasnik dužan prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave na temelju članka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno
  6. granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama.

(2) Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevnog područja nije dopuštena.

Članak 161.

(1) Parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u skladu sa:

  1. svakim prostornim planom ako se zemljište nalazi na području na kojemu ovim Zakonom nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja
  2. rješenjem o povratu zemljišta donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
  3. sudskom presudom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta.

(2) Parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada.

(3) Članak 160. stavak 1. ovoga Zakona ne odnosi se na parcelaciju građevinskog zemljišta kojom se međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi u okviru izrade geodetskog projekta.

Koju dokumentaciju je potrebno imati na gradilištu?

Prema članku 135. Zakona o gradnji (NN 153/2013):

Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati:

  1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu
  2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača
  3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova
  4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera
  5. građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona
  6. izvedbeni projekt ako je to propisano ovim Zakonom ili ugovoreno
  7. izvješće o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je to propisano
  8. građevinski dnevnik
  9. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom
  10. elaborat iskolčenja građevine, ako isti nije sastavni dio glavnog projekta, odnosno idejnog projekta i
  11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji uređuju gospodarenje otpadom.

Postavite pitanje:

Ime (obavezno)

Email (obavezno)

Pitanje

Please leave this field empty.

Prepišite kontrolni broj: captcha