Pojmovi

 

Prostorno planiranje, projektiranje i građenje

Građevna čestica
Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti
Lokacijska dozvola
Lokacijska dozvola je upravni akt kojim se ovisno o vrsti zahvata u prostoru određuju:
– oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru,
– namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica,
– smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici,
– uvjeti za oblikovanje građevine,
– uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,
– uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina,
– način i uvjeti priključenja  na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu,
– mjere zaštite okoliša,
– posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima,
– ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru,
– uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru,
– uvjeti za gradnju privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta.
Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izrađeni u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti građenja.
Lokacijska dozvola nije akt kojim se odobrava gradnja građevine.
Lokacijski uvjeti
Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru utvrđeni lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja na temelju dokumenta prostornog uređenja, ovoga Zakona i posebnih propisa
Projekti
Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200, glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu. Iznimno, izvedbeni projekt infrastrukturnih i industrijskih građevina može se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra čitljivost projekta i odgovarajući prikaz smještaja građevine u prostoru. Projekt ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadržavati sve propisane dijelove, te mora biti izrađen tako da građevina izgrađena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete iz članka 14. stavka 1. i članka 106. zakona ZPUG
Projektant
Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.
Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje ispunjavaju propisane uvjete, a osobito da je projektirana građevina usklađena s lokacijskom dozvolom, da ispunjava bitne zahtjeve za građevinu i da je usklađena s odredbama Zakona ZPUG i posebnim propisima.
Projektant ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini
Projekiranje
Projektiranje je proces izrade projekata sukladno zakonu ZPUG, te drugih tehničkih rješenja potrebnih u svrhu planiranja i izvođenja građevine
Prometna površina
Prometna površina je površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice
Komunalna infrastruktura
Komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa
Javna infrastruktura državne i regionalne razine
Javna infrastruktura državne i regionalne razine su građevine i uređaji, kojima neposredno upravljaju pravne osobe s javnim ovlastima u području prometa, energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara ili zaštite okoliša
Druga infrastruktura
Druga infrastruktura su građevine regionalne i lokalne razine, kojima se osigurava zajednička opskrba, usluge, odnosno drugi oblici povećanja kvalitete života u naselju ili korisnicima na određenom području
Investitor
Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina. Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Investitor je dužan povjeriti projektantu glavnog projekta projektantski nadzor građenja građevine, ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom. Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu. Fizička osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m ili jednostavne građevine za svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit
Izvođač
Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini. Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu
Nadzorni inženjer
Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona. Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini
Revident
Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta, koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području kontrole projekta. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar. Detaljnije uvjete u odnosu na radno i stručno iskustvo za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno načina kojima se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom. Iznimno, detaljniji uvjeti iz stavka 4. ovoga članka za kontrolu bitnog zahtjeva higijene, zdravlja i zaštite okoliša, u dijelu zaštite okoliša za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnom zakonu, određeni su tim zakonom
Idejni projekt
Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska dozvola osim sadržaja iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta. Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati. Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja mora sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima
Glavni projekt
Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovom Zakonu i posebnih propisa te tehničkih specifikacija. Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno građevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom. Mišljenje iz stavka 3. ovoga članka u slučaju neusklađenosti idejnog i glavnog projekta, projektant idejnog projekta dužan je dostaviti i nadležnom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta dužan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati.
Dokaz o pravu građenja
Dokazom da investitor ima pravo graditi u smislu Zakona ZPUG smatra se osobito:
– izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi,
– ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti,
– ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje ili rekonstrukcija,
– ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja,
– pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno,
– pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.
Dokazom da investitor ima pravo graditi za nerazvrstane ceste, plinovode, vodovode, odvodnju i niskonaponske električne vodove smatra se i odluka Vlade o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je određen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena potvrda glavnog projekta.
Dokazom da investitor ima pravo graditi smatra se i odluka Vlade o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je određen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska dozvola.
Legalizacija
Legalizacija objekta je ishođenje odgovarajućeg akta (rješenje o izvedenom stanju) kojim se bespravno izgrađeni objekt legalizira. U postupku legalizacije bespravno sagrađenih zgrada primjenjuje se Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 90/2011), koji je stupio na snagu 10.08.2011.g. Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju može se podnijeti do 31.12.2012.g. Rješenje o izvedenom stanju donosi nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave koja prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji obavlja poslove izdavanja akata vezanih za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje.
Obuhvat dokumenta prostornog uređenja
Obuhvat dokumenta prostornog uređenja je prostorna ili administrativno utvrđena cjelina koja se namjerava prostorno urediti određivanjem obveze izrade i donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja
Posebna geodetska podloga (PGP)
Odgovarajuća posebna geodetska podloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim prikazom – slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) izrađena u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina
Opremanje građevinskog zemljišta
Opremanje građevinskog zemljišta je osiguranje uvjeta za građenje i priključivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omogućuje građenje i uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom u dokumentu prostornog uređenja,
Površina javne namjene
Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.),
Prostor
Prostor je sastav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje, do kojih dopiru neposredni utjecaji djelovanja ljudi,
Prostorna cjelina
Prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno zaokruženo područje određene namjene, koje je izgrađeno i uređeno ili koje se prostornim planom planira izgraditi i urediti prema uvjetima tog plana,
Prostorno planiranje
Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kakvoće okoliša, određuju namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru,
Dokumenti prostornog uređenja državne razine
Dokumenti prostornog uređenja državne razine su Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske i prostorni planovi područja posebnih obilježja, ako je to propisano ovim Zakonom.
Dokumenti prostornog uređenja područne (regionalne) razine
Dokumenti prostornog uređenja područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba te prostorni plan područja posebnih obilježja, ako je obveza njihove izrade i donošenja određena tim planovima.
Dokumenti prostornog uređenja lokalne razine
Dokumenti prostornog uređenja lokalne razine su prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine, urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
Urbana komasacija
Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i druge čestice u skladu s detaljnim planom uređenja na području komasacije uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljištu s ciljem podjele građevnih čestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno njegovoj površini i jedinici lokalne samouprave za potrebe površina javne namjene,
Zahvat u prostoru
Zahvat u prostoru je privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se određuje ili mijenja stanje u prostoru,
Elaborat iskolčenja
Elaborat iskolčenja građevine je dokument kojim se iskazuje način iskolčenja građevine na terenu i način kojim su stabilizirane točke planirane građevine,
Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija
Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu je nacrt koji je, prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu,
Gradilište
Gradilište je zemljište ili građevina, uključivo i privremeno zauzete druge površine, potrebno za izvedbu građevinskih radova ili primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštitu, na kojemu se gradi, rekonstruira, uklanja, odnosno izvode radovi održavanja građevine,
Adaptacija
Adaptacija je sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.
Etaža
Etaža je horizontalni dio zgrade koji obuhvaća prostor između dvije uzastopne nosive podne konstrukcije. Naziv je preuzet iz francuskog jezika (etage) što znači kat. Najčešće se rabi u praksi da bi se zajedničkim izrazom označile razine horizontalnih dijelova zgrade jer u hrvatskom jeziku nema zajedničkog naziva za kat, prizemlje, podrum i dr.
Građenje
Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina
Građevinska bruto površina - GBP
Građevinska bruto površina – GBP građevine je zbroj svih površina neke građevine koje se mjere u razini podova svih dijelova zgrade (podrum, suteren, prizemlje, kat, polukat) u koje su uključene i sve površine lođa, balkona i terasa. GBP se određuje prema vanjskim mjerama obodnih zidova.
Rekonstrukcija građevine
Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjenenamjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.)
Troškovnik ili predračun
Troškovnik ili predračun je detaljan opis stavki radiva sa unesenim količinama iz dokaznice mjera, upisanim jedinicama i proračunatom cijenom za pojedinu stavku. Opis stavki je značajno detaljniji nego kod dokaznice (opis detalja izvedbe, korištenih materijala, primijenjeni standardi i sl.).
Bitni zahtjevi za građevinu
Bitni zahtjevi za građevinu
Svaka građevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju Zakona, lokacijskim uvjetima utvrđenim na temelju Zakona, te drugim uvjetima propisanim posebnim propisima koji su od utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu
Bitni zahtjevi za građevinu jesu
-Mehanička otpornost i stabilnost
-Zaštita od požara
-Higijena, zdravlje i zaštita okoliša
-Sigurnost pri korištenju
-Zaštita od buke
-Ušteda energije i toplinska zaštita
Građevinska konstrukcija
Građevinska konstrukcija je organizirani skup međusobno povezanih dijelova sposoban da nosi sebe i da preuzima djelovanja i prenosi ih na druge objekte i tlo. Konstrukcija može biti cijela građevina ili jedan njezin dio. Konstrukcije se razvrstavaju u karakteristične skupine prema različitim svojstvima. Prema materijalu iz kojeg su građevine mogu biti: betonske, drvene, kamene, metalne, kombinirane od dvaju ili više gradiva i dr. Prema načinu gradnje mogu biti: monolitne (odnosi se na betonske konstrukcije), montažne, polumontažne, zidane, kombinirane.
Građevinska knjiga
Građevinska knjiga služi izvoditelju za obračun izvršenih radova. Nije obvezna po zakonu. Vodi se u jednom primjerku. Ovjeravaju je voditelj građenja i nadzorni inženjer. Sadrži količine izvršenih pregledanih radova prema stavkame iz ugovornog troškovnika, jedinice mjere, jedinice cijene, obračunske nacrte.
Građevni dnevnik
Građevni dnevnik je dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje usklađenost uvjeta i načina gradnje odnosno izvođenja pojedinih radova s pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, izvedbenog projekta, propisa i normi.
Konzalting
Konzalting podrazumijeva pružanje stručne pomoći u obliku savjetovanja i sugeriranja rješenja u definiranju projektnih zadataka za različite vrste gradnje, zatim planiranje, vođenje i procjena investicija i vezanih projekata te detaljna razrada istih; posredovanje i komuniciranje s gradskim i državnim ustanovama, a sve u cilju postizanja prihvatljivog konačnog rješenja i ishoda.
Projektni management
Projektni management obuhvaća definiranje projekta s njegovim fazama, uloge u projektu, okruženje projekta, alate i tehnike za planiranje i praćenje projekata, izvještavanje i kontrolu projekata, upravljanje promjenama i rizicima, financijsko planiranje i praćenje projekata.
Stručni projektantski nadzor
Stručni projektantski nadzor se provodi na temelju važećih hrvatskih zakona i uključuje kontrolu i praćenje kvalitete i dinamike radova, redovan obilazak gradilišta, vođenje i kontrolu potrebne građevinske dokumentacije, rješavanje eventualnih problema s izvođačima, praćenje rokova
Detaljni plan uređenja - DPU
Detaljni plan uređenja – DPU je provedbeni plan koji detaljno razrađuje uvjete gradnje i uređenja pojedinog zahvata u prostoru, a donosi se u skladu sa Prostornim planom grada/općine te Urbanističkim planom uređenja (UPU-om). DPU određuje na kojem se području provodi pojedini zahvat, koja je njegova veličina i namjena
Rekonstrukcija građevin
Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.)
Održavanje građevine
Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena
Ugradnja
Ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije, oprema ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu odvojiti od građevine
Uklanjanje građevine
Uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi, uključivo i zbrinjavanje zatečenog otpada u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i otpada nastalog razgradnjom građevine, te dovođenje građevne čestice odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje
Građevina
Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora
Građevina s utjecajem na okoliš
Građevina s utjecajem na okoliš je svaka građevina za koju je prema propisima o zaštiti okoliša obvezna procjena utjecaja na okoliš
Građevinska (bruto) površina
Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde
Iskolčenje građevine
Iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar građevne čestice
Oprema
Oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina
Postojeća građevina
Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena
Postrojenje
Postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina
Pripremni radovi
Pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja
Složena građevina
Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina
Zamjenska građevina
Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine
Zgrada
Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine)

Prometnice, javne ceste

Javne cest
Javne ceste su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno Zakonu o cestama, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima
Autoceste
Aautoceste su javne ceste s tehničkim karakteristikama autoceste određenim propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama, koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste (međunarodnim i međudržavnim sporazumima određena kao europska cesta), prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, omogućavanja tranzitnog prometa, a koje su razvrstane kao autoceste sukladno Zakonu o cestama,
Državne ceste
Državne ceste su javne ceste koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, prometnog povezivanja sjedišta županija međusobno, povezivanja sjedišta županija s većim regionalnim sjedištima susjednih država (gradovi veći od 100.000 stanovnika), omogućavanja tranzitnog prometa, koje čine cestovnu okosnicu velikih otoka i kojima se ostvaruje kontinuitet državnih cesta kroz gradove, a koje su razvrstane kao državne ceste sukladno Zakonu o cestama,
Županijske ceste
Županijske ceste su javne ceste koje povezuju sjedišta županija s gradovima i općinskim sjedištima, koje povezuju sjedišta gradova i općina međusobno, preko kojih se ostvaruje veza grada ili gradskih dijelova s državnim cestama, a koje su razvrstane kao županijske ceste sukladno Zakonu o cestama,
Lokalne ceste
Lokalne ceste su javne ceste koje povezuju sjedište grada, odnosno općine s naseljima s više od 50 stanovnika unutar grada ili općine, ceste u urbanom području koje povezuju gradske četvrti sa županijskim cestama, ceste koje povezuju susjedne gradske četvrti međusobno, a koje su razvrstane kao lokalne ceste sukladno Zakonu o cestama
Nerazvrstane ceste
Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste
Raskrižje
Raskrižje je prometna površina na kojoj se u istoj razini ili na različitim razinama križaju dvije ili više cesta ili na kojoj se više cesta spaja u širu prometnu površinu
Križanje
Križanje je prometna površina na kojoj se u istoj razini ili u različitim razinama križaju cesta i druga prometna infrastruktura
Željezničko-cestovni prijelaz - ŽCP
Željezničko-cestovni prijelaz j/stronge mjesto na kojem se u istoj razini križaju cesta i željeznička pruga ili industrijski kolosijek
Zaštitni pojas
Zaštitni pojas je zemljište uz javnu cestu na kojem se primjenjuju ograničenja propisana ovim Zakonom o cestama
Priključak na cestu
Priključak na cestu je dio ceste kojim se neka prometna površina povezuje s javnom cestom
Prilaz na cestu
Prilaz na cestu je uređena površina uz cestu preko koje se vozila i drugi sudionici u prometu, koji dolaze sa zemljišta ili iz zgrada pokraj ceste, neposredno uključuju u promet na cesti
Redovito održavanje
Redovito održavanje čini skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela godine ili cijele godine na cestama uključujući i sve objekte i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i sigurnosti prometa na njima
Izvanredno održavanje
Izvanredno održavanje cesta su povremeni radovi koji se obavljaju radi mjestimičnog poboljšanja pojedinih dijelova ceste bez istrongzmjene tehničkih elemenata ceste, osiguranja sigurn/strong
[expand t/strongitle=”osti, stabilnosti i trajnosti ces/strongte i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa
Zaštitni pojas
Zaštitni pojas je zemljište uz javnu cestu na kojem se primjenjuju ograničenja propisana ovim Zakonom o cestama
Prekomjerna uporaba javne ceste
Prekomjerna uporaba javne ceste je privremeno ili trajno povećanje prometa teških i srednje teških vozila na javnoj cesti ili njezinom dijelu koje nastaje kao posljedica eksploatacije mineralnih sirovina, sječe šuma, industrijske proizvodnje, izvođenja građevinskih radova i sličnih djelatnosti
Izvanredni prijevoz
Izvanredni prijevoz je prijevoz vozilima koja sama ili s teretom premašuju propisane dimenzije ili ukupnu masu, odnosno propisana osovinska opterećenja
Hrvatske autoceste d.o.o.
Hrvatske autoceste d.o.o. je društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje autocesta
Hrvatske ceste d.o.o.
Hrvatske ceste d.o.o. je društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje državnih cesta
Županijska uprava za ceste
Županijska uprava za ceste je ustanova za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta

Katastar i zemljišne knjige – gruntovnica

Geodetski elaborat
Geodetski elaborat je elaborat na temelju kojeg se provode promjene u katastarskom operatu. Elaborat mora biti potvrđen od nadležnog područnog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba da je izrađen u skladu s geodetskim propisima, te da odgovara svrsi za koju je izrađen
Iskolčenje
Iskolčenje je prijenos i obilježavanje točaka poznatih položajnih i visinskih svojstava na teren (projekt, katastarski podaci o međnim točkama,…) geodetskim metodama
Katastar nekretnina
Katastar nekretnina je evidencija o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini, ako zakonom nije drukčije određeno. Katastar nekretnina vodi se sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 16/07) koji je stupio na snagu 17. veljače 2007 godine
Katastar vodova
Katastar vodova je evidencija vodova elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže i objekata koji im pripadaju. Sadrži podatke o vrsti odnosno namjeni , osnovnim tehničkim osobinama i položaju izgrađenih vodova te imenima i adresama njihovih upravitelja
Katastar zemljišta
Katastar zemljišta je evidencija koja sadrži podatke o zemljištu u pogledu njegovog položaja, oblika, površine, načina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti i posjednika, a vodila se sukladno Zakonu o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta. Novim Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da katastar zemljišta ostaje na snazi i vodi se u postojećem sadržaju u skladu sa stvarnim stanjem na terenu dok ga za pojedinu katastarsku općinu postupno ne zamijeni katastar nekretnina
Katastarska čestica
Katastarska čestica je osnovna katastarska prostorna jedinica.
Katastarska čestica je dio područja katastarske općine omeđen međama i drugim granicama koje određuju pravni odnosi na zemljištu.
O katastarskim česticama se u katastru vode podaci o njihovom položaju, obliku, površini, načinu uporabe, izgrađenosti i broju katastarske čestice.
Katastarska izmjera
Katastarska izmjera je sustav prikupljanja i obrade svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada katastarskog operata katastra nekretnina.
Katastarska klasa
Katastarska klasa je proizvodna sposobnost pojedine katastarske čestice koja se utvrđuje katastarskim klasiranjem zajedno sa katastarskom kulturom.
Katastarska kultura
Katastarska kultura je način iskorištavanja pojedine katastarske čestice.
Katastarska općina
Katastarska općina je katastarska prostorna jedinica za koju se izrađuje katastarski operat.
Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem, ali jedno naseljeno mjesto (naselje) može biti podjeljeno na više katastarskih općina odnosno jedna katastarska općina može obuhvaćati više naselja.
U zemljišnim knjigama se za katastarske općine vode glavne knjige, dakle katastarska općina je osnovna prostorna jedinica i za vođenje zemljišnih knjiga.
Katastarski operat
Katastarski operat je naziv za ukupnu dokumentaciju koja se u katastru vodi za određenu katastarsku općinu.
Katastarski plan
Katastarski plan je dio katastarskog operata a predstavlja skupni grafički prikaz katastarskih podataka. Obvezno sadrži podatke o brojevima katastarskih čestica, međama i drugim granicama, granicama vrsta uporabe dijelova katastarskih čestica, adresama katastarskih čestica, položaju, obliku, vrsti uporabe i kućnom broju zgrada i drugih građevina.
Katastarsko područje na moru
Katastarsko područje na moru odgovara pojmu katastarska općina na kopnu.
Komasacija
Komasacija je postupak spajanja katastarskih čestica u jednu cjelinu, okrupnjavanje zemljišnog posjeda.
Parcelacijski elaborat
Parcelacijski elaborat je elaborat na temelju kojeg se osnivaju nove katastarske čestice u katastarskom operatu (vidjeti geodetski elaborat).
Posjednik katastarske čestice
Posjednik katastarske čestice je osoba koja ima faktičnu vlast u pogledu katastarske čestice. Ne registrira se u katastru nekretnina pod pojmom posjednik (eventualno ovlaštenik).
Posjedovni list
Posjedovni list je prikaz podataka o nekoj nekretnini.
U jednom posjedovnom listu može biti upisano više katastarskih čestica, odnosno jedna katastarska čestica može biti upisana u više posjedovnih listova.
U posjedovni list upisuju se i nositelji prava na katastarskim česticama.
Upisima u posjedovne listove ne stječe se pravo vlasništva niti druga knjižna prava.
Posjedovni listovi osnovani po propisima koji su vrijedili do donošenja Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina sadržavaju podatke o ukupnom posjedu nekog posjednika u određenoj katastarskoj općini.
Vlasnik katastarske čestice
Vlasnik katastarske čestice je osoba nositelj prava vlasništva na katastarskoj čestici, evidentiranog u zemljišnom knjigama.
Zemljišna knjiga
Zemljišna knjiga – Gruntovnica je evidencija stvarnih prava na zemljištu i drugih prava kada je to zakonom određeno. Zemljišne knjige su javne i vode ih općinski sudovi a temelje se na podacima katastarske izmjere.
Posjedovnica ( A list )– sadrži podatke o svim katastarskim česticama koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo te sve katastarske promjene koje se odnose na njih.
Vlastovnica ( B list )– sadrži podatke o vlasniku nekretnine, promjene glede vlasništva i osobna ograničenja kojima je vlasnik podvrgnut glede raspolaganja nekretninom
Teretovnica ( C list )– sadrži podatke o stvarnim i drugim pravima kojima je nekretnina opterećena ( hipoteka, osobne i stvarne služnosti, pravo građenja, obvezna prava )